| Kolijevka znanosti, umjetnosti i kulture koju su stvarali
pavlini – bijeli fratri već od 1400. godine, grad smješten
u pitomini zagorskog pejsaža, podno Ivanščice, (nedaleko
dviju trasa europskih autocesta Zagreb – Beč i Zagreb
– Budimpešta) to je LEPOGLAVA. Tu je osnovana prva svjetovna
gimnazija i prvo sveučilište u Hrvatskoj s pravom dodjeljivanja
akademskih titula.
Župna crkva, samostan te kapele u okolici koje je
ukrasio freskama znameniti pavlin Ivan Ranger, spomenici
su barokne kulture i umjetnosti.
Čudesna čipka – ljepota i čarolija, za koju se vjeruje
da su pred više stoljeća u Hrvatsku donijeli pavlini
posebnost je Lepoglave i njezine okolice.
Čipkarsko umijeće postupno je prihvaćeno među seoskim
stanovništvom i ostaje tradicija koja nikada nije potpuno
prekinuta.
Lepoglavska je čipka svoj pravi procvat doživjela
s kraja 19. stoljeća i u prvoj polovici 20. stoljeća
zahvaljujući Zlati pl. Šufflay koja prva organizira
izradu čipaka i oplemenjuje narodnim ornamentom, a
iznimno uspješno njezin rad nastavlja Danica Brossler
poslije 1. svjetskog rata. Preko vladinih institucija
potiče proizvodnju i u tu svrhu otvara tečajeve, radionice
i školu čipkarstva. U tom vremenskom razdoblju vještina
izrade čipke postaje stalan izvor dodatne zarade, jer
se čipka prodavala na sajmovima, izložbama, Zagrebačkom
zboru /velesajmu/ i diljem zapadne Europe.
Lepoglavska čipka osvaja i odličja na svjetskim izložbama:
1937. u Parizu zlatnu i brončanu 1939. u Berlinu. To
razdoblje je doba najvećeg procvata lepoglavskog čipkarstva.
Zbog rata škola prestaje s radom, no mnoge čipkarice
nastavljaju "rediti" čipku, pa se čipkarska
tradicija ne prekida. U novije vrijeme čipkarstvo se
ponovo gospodarski osmišljava, organizira i nudi kao
jedinstven, izvorni, hrvatski proizvod na domaćem i
stranom tržištu.
Poticaj su dakako međunarodni čipkarski festivali
koji se održavaju od 1997. godine s redovitim znanstvenim
skupovima, izdavanjem zbornika radova iz hrvatskih
i europskih čipkarskih centara.
Nakon više od 70 godina ponovno u Lepoglavi djeluje
Srednja čipkarska škola zahvaljujući Gradu koji u tome
vidi mogućnost rada i zarade, što je prihvaćeno i od
strane Varaždinske županije te Ministarstva obrta,
malog i srednjeg poduzetništva.
Opus Danice Brossler temelj je tehnoloških značajki
lepoglavske čipke koje su sažete u nekoliko točaka:
| tehnika izrade: |
čipka na batiće |
| način izrade: |
pomoću okruglog tvrdog podloška i parnog broja
drvenih batića (dedek i bateki), preko nacrtnog
predloška, preplitano na način koji reljefno ističe
konture pojedinog motiva čija površina je uvijek
izrađena u kombinaciji gustog i rijetkog pletiva |
| materijal: |
laneni konac, pamučni konac u bijeloj i bež boji
(oznake debljine od 100 do 200) |
| ornamentika: |
geometrijski i stilizirani cvjetni i životinjski
motivi; |
| najčešći motivi: |
stazica, pužić, frkač, kiflek, tulipan, ruža,
makova ruža, jaglac, ružin list, hrastov list,
cvjetić, cvjetić s peteljkom i listom, cvjetić
s listićem, bršljan, žir, grozdek, loza, djetelina,
purek, lav, leptir, ptica, orao |
| podloga i ispuna: |
mrežica - dretvica, mrežica s petljicom- nameknjenadretvica,
paučina, sače, sače s listićima, šahovnica, slovo
k, kosa mrežica |
| proizvodi: |
tabletići - podlošci okruglog, ovalnog i pravokutnog
oblika različitih veličina. Višestoljetna tradicija
izrade čipke na batiće u lepoglavskom kraju iznjedrila
je i do danas očuvala osebujan oblik čipkarstva,
koji u prvom redu zahvaljujemo nadarenosti Danice
Brossler. Njezinu nadarenost slijedi velik broj
vrijednih žena – čipkarica koje su njezine zamisli
znale pretočiti u gotov proizvod – koji danas prepoznajemo
pod nazivom LEPOGLAVSKA ČIPKA |
|
