• Hrvatski
  • English
  • Deutsch
  • Slovenščina
Lepoglava - grad čipke i čipkarstva, bogate kulturne povijesti i prirodnih ljepota...
Lepoglava - grad čipke i čipkarstva, bogate kulturne povijesti i prirodnih ljepota...
Lepoglava - grad čipke i čipkarstva, bogate kulturne povijesti i prirodnih ljepota...
Lepoglava - grad čipke i čipkarstva, bogate kulturne povijesti i prirodnih ljepota...
Lepoglava - grad čipke i čipkarstva, bogate kulturne povijesti i prirodnih ljepota...

Povijest pavlina i pavlini u Lepoglavi

Pavlini su katolički crkveni red koji je u početku bio pustinjački, a kasnije samostanski. Gradili su samostane i crkve, otvarali učilišta, promicali znanost i umjetnost među pojedinim narodima gdje su prebivali. U srednjem vijeku pavlini su djelovali u Francuskoj, Portugalu, Austriji, Hrvatskoj i Ugarskoj. Pavlini su preko 500 godina bili savjetnici hrvatskih plemića, stvaratelji kulture te promicatelji umjetnosti. U puku su poznati pod nazivom ''bijeli fratri''. Pavlinski red ukida se 1786. godine od strane kralja Josipa II dok njihova dobra preuzima austrijski fisk, dijelom budimirska komora a nešto poplijeniše Turci. Po opsegu ovo je bila najveća pljačka hrvatske kulturne baštine. Pavlinski samostan u Lepoglavi nije najstariji u Hrvatskoj no svakako spada među najznačajnije te je godinama bio u milosti plemića koji su u njemu crpili svoju duhovnu snagu.
 
Javna gimnazija i sveučilište u Lepoglavi
U Lepoglavi se 1503. g. otvorila gimnazija za pavlinske pitomce i svjetovnu mladež kao prva gimnazija u kontinentalnoj Hrvatskoj koja je prestala djelovati nakon Mohačke bitke 1526. g. Visokoškolska nastava filozofije započela je 1656. g. Nedugo zatim papa Klement X. priznaje, a car Leopold potvrđuje sveučilišni stupanj učilišta, čine Lepoglava dobiva pravo na dodjeljivanje visokih znanstvenih stupnjeva, doktorata iz teologije i filozofije. Smatra se da je ovdje obranjeno oko 75 doktorskih disertacija, čime je Lepoglava s pravom stekla status prvog hrvatskog sveučilišta. Zahvaljujući filozofiji i teologiji prikupljena je golema knjiška građa te je samostan u ono vrijeme imao najbogatiju i najveću knjižnicu u Hrvatskoj. Najznačajnije djelo lepoglavskih pavlina je veliki latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski rječnik ''Gazophylacium'', djelo Ivana Belostenca, koji predstavlja riznicu rječničkog blaga i izvor za izučavanje hrvatskog jezika.